|
Grubo govoreći svijet računara je podijeljen na tri neravnopravne zajednice.
U prvoj se nalaze oni koji kreiraju informacione tehnologije, u drugoj su oni koji su ovladali tom tehnologijom i mogu da je reprodukuju i proizvode i u trećoj su svi ostali koji konzumiraju rezultate te proizvodnje i tih kreacija.
Kompjuterska tehnologija je bazirana na američkoj tehnološkoj supermaciji i jeftinoj dalekoistočnoj proizvodnji i masovnoj konzumaciji te proizvodnje.
Pojednostavljeno to geostrateški izgleda tako da trendove diktira Amerika, trendove prati razvijeni svijet Zapadne Evrope i Dalekog Istoka, a svi ostali kaskaju i pokušavaju da se priključe predvodnicima.
Pošto bi dalja analiza ovih procesa postala sociološka studija XXI vijeka, mi ćemo se zadržati na načinu komunikacije između ovih očigledno vrlo različitih svjetova.
Jednostavnost komunikacija (Internet) nametnula je potrebu da se izabere neki jezik kao osnov komunikacije. Prećutno je izabran engleski, ali u stručnoj terminologiji koristi se poseban dijalekt poznat kao računarski jezik.
Stvarno ne postoji jezik koji bi se mogao nazvati računarskim.
Klingonci i drugi frikovi koji "govore"
kompjuterski
Kad govorimo o računarskom jeziku smatraćemo da je to jezik kojim se služe i razumiju računarski stručnjaci, a korisnici računara pokušavaju da ga razumiju. Nesporno je da je podloga ovog jezika engleski, ali samo mali broj ljudi kojima je to materinji jezik može da ga razumije. Velik je broj akronima, skraćenica, iskrivljenja i izmjene izvornog značenja.
U ranijem (predračunarskom) periodu da bi neka riječ bila prihvaćena bilo je potrebno da prođe i desetak godina. Brzina i dinamika promjena dovela je do toga da je to postalo nepraktično i nemoguće: ukoliko se pojedini termin ne bi isprofilisao u mnogo kraćem roku postojala je mogućnost da on jednostavno nestane iz upotrebe i postane zastario.
Pokušaji nekih država da osnuju komisije koje će pratiti nove riječi i prilagođavati ih lokalnim jezicima, manje ili više su neuspješni.
Računarski jezik je vrlo živ i podložan promjenama po Moor-ov zakonu i shodno njemu za očekivati je da se na godišnjem nivou fond riječi svake godine uveća za četvrtinu (druga četvrtina se opiše modifikacijom postojećih termina).
S obzirom na značaj računara, informatike i informatičke kulture, govorni standardi u informatici predstavljaće (i predstavljaju) kulturni i kulturološki oslonac jedne zajednice. Ti standardi mogu da direktno utječu na kompletnu jezičku
situaciju.
Ali ne treba pretjerivati, inkvizitorska formalizacija i zabrana korišćenja izvornih riječi i izvedenica mogla bi dovesti do još većeg zaostajanja u jednoj naglašeno dinamičnoj oblasti.
|
