Kako spriječiti uticaj računara na psihu

U prostoriji u kojoj radite mora biti dovoljno kiseonika.

Preporuke stručnjaka (a to bi bio neurohirurg) znaju biti su ekstremno neobične a svode se na to da je za nervni sistem izuzetno korisno ako radite obične stvari na neobičan način.
Tako pokušakte koristiti miša neko kraće vrijeme (recimo desetak minuta) lijevom rukom (Standarna preporuka je da zube operete lijevom rukom, koliko je to zabavno provjerite sami).  Ne smijete dopustiti da rad postane presija unesite malo zabave u rad. Rad jeste obaveza, ali nije robija.

Kod rada sa računarom to podrazumjeva razumno postavljanje rokova, koje će omogućiti da imate vremensku distancu, da jednostavno pustite da problem prenoći. Kad Vas neka procedura nervira, jer stalno grešite, odvojte dovoljno vremena da je naučite, a zatim je ponavljajte u nekoliko varijacija dok ne postane automatska (pa će Vama kolege da zavide)..

Svaki produženi rad za računarom mora da sadrži i plan odmora. Zasićenje nervnog sistema nastaje automatizacijom procesa mišljenja. Intelektualni rad je tome upravo suprotan.

Za ovaj plan (plan odmora) pogledaj dodatak Programi za nadzor i zdravo korišćenje računara (Neprijatelja treba tući njegovim oružjem).

Ne smijete biti gladni.   

Rad sa računarom često ostavlja utisak još malo pa sam gotov, što znači ješću kasnije. Zbog stresa izostaje osjećaj gladi, ali organizam će da reaguje na nedostatak hrane, pa da toga ne dođe plan odmora treba da uključi i pauzu za hranu. Sitne grickalice (ali ne tipa smoki i čips, već bademi, lješnici i tabla crne čololade) su preporuka, ali nakon osam sati rada lagan obrok (čorbica-kašikom) je neophodan. I obavezan kao polučasovna pauza, koja mijenja i zamornu sliku kancelarije, radnog stola i zujanja ventilatora izvora napajanja.

Dakle svakih sat uzmite jabuku, šaku badema, tablu čokalade.

Popijte i kafu, đus, pa i koka kolu.

Upotreba bilo kakvih stimulativnih sredstava je sigurno kontraproduktivna i ta praksa je opasna i nikakve veze sa računarima. Slično je i sa energetskim napicima: sve više od dvije kafe i dvije koka kole je direktan udarac ako ne na psihu, ono direktno u stomak.

Svakih sat popijte čašu tekućine: ne budite žedni.

Osloniti se na osjećaj žeđii se ne preporučuje. Jer kad smo osjetili žeđ mi smo već blago dehidrirali.

Nema potrebe da se ovdje objašnjavamo razloge i značaj unosa tečnosti, ali naglasimo da dehidracija usporava razmišljanje. Voda je neophodna za normalno funkcionisanje mozga. Bez dovoljno vode siva materija u mozgu prisiljena je da radi više kako bi obradila čak i  jednostavne informacija.

Podsjećamo da je normalna dnevna količina trečnosti od 2 do 3 litre.

Izbjegavajte gazirane i sokove sa konzervansom (preporučuje se voda).

Svjež zrak, kontinuiran rad, rad kao zabava, čorbica i plan odmora ne čini se kao uputstvo za vježbe, ali ovo jesu vježbe od kojih ćete imati sigurnu korist, ma koliko se činile svima poznatim.

A za da ne ostane samo na psihološkom nivou, napravite plan fizičkih aktivnosti na osnovu vježbi koje imate na ovom portalu.

Svakih sat vremena napravite pauzu. Ustanite i protegnite se. Provedite kratku vježbu disanja.

Mada ima izuzetaka, rad koji bi uključio više od 12 sati gotovo uvijek će biti kontraproduktivan. Zato je preporuka da bez obzira koliko brzo Vam se činio kraj nakon 12 sati ugasite računar. Čuveno još pet minuta i sve je gotovo u 99,9% slučajeva dovešće do pada sistema i greške koju ćete eliminisati veći dio sutrašnjeg dana.

Udahnite duboku i sredite papire. I sutra je novi dan.

Ovdje govorimo o ekstremnim situacijama (dopuštenim i normalnim tek nekoliko puta godišnje.) Nepisano pravilo da programeri rade 12 i više sati neminovno dovodi do stresa premora i depresije.

Inače pravilo 3 osmice (8 sati rada, osam zabave, 8 odmora) će uravnotežiti bilo čije duševno stanje, a samim tim i povećati efikasnost rada. Pri radu na računaru treba se držati ovog pravila, kao i pri bilo kom drugom radu.

Svako pretjerivanje ostaviće posljedice i na tijelo i na psihu, koje će se možda manifestovati tek nakon više godina.