Problem je umor mišića oka koji su
zaduženi za oblik promjene leće. Oni se prenaprežu pri
dugotrajnom fokusu pogleda na bliske objekte, kao što je
ekran monitora.
Ukoliko se oči ne odmore ti mišići se prenapregnu, napune
mliječnom kiselinom i javlja se bol u očima.
Jednostavno rješenje je povremena promjena fokusa.
Treba gledati u daljinu i ne fokusirati pogled, kako bi
mišići promijenili položaj i malo se odmorili. Mišići će se pri
tome napuniti svježom krvlju obogaćenom kisikom i odstraniti
nastali suvišak mliječne kiseline.
Oči su jedan od najprilagodljivijih ljudskih organa i ukoliko im
dopustimo pravovremen i dovoljno dug odmor one će se same
oporaviti.
|
Posljedica višegodišnjeg i pretjeranog rada rada na kompjuteru je
slabljenje sposobnosti određenih tipova akomodacije oka.
Jedan od razloga je neprirodno gledanje
odnosno gubitak perspektive. Prirodno je da pogled luta
perspektivom sa izmjenama fokusa na bliske i udaljene predmete. Sva računarska oprema nalazi na
relativno malom rastojanju od oka, ono se vremenom odvikava da brzo fokusira predmete na većoj
udaljenosti i očno sočivo gubi elastičnost.
Problem je i što su
pokreti oka ekstremno česti, ali kratki, jer su predmeti koji se
fokusiraju, bilo na monitoru ili tastaturi, udaljeni samo par
milimetara.
U normalnim situacijama oko se lagano pomakne
svake sekunde 50 do 60 puta, konstantno mijenjajući ono u što gleda.
Takvi suptilni pokreti su nužni za jasniji vid. Na taj način se smanjuje
napetost kompletnog vidnog sistema.
Pri intelektualnom radu i
dubokoj koncentraciji neminovno oko prestaje da se
potpuno fokusira na realne predmete. Vi gledagte ekran, ali
razmišljare o nečem drugom pa predmete na ekranu gubite i vidite
kroz maglu predmete vidite posredno i intuitivno i navikava se da
ih posmatra kao kroz maglu bez svih mogućih detalja.
Kao najjednostavniji uslov koji monitor treba da
zadovolji je veličina koja omogućuje jasnu sliku. Kao najjednostavniji
uslov koji monitor treba da zadovolji je veličina koja omogućuje
veličina vidljive dijagonale monitora ne bi smjela biti premala. Danas
se 15" smatra minimumom, poželjno je barem 17", dok bi 18"-21" trebalo
biti idealno
Problem postavke monitora i uticaja spoljnih
izvora svjetla je obrađen u uvodnoj lekciji - stavka 2.Položaj
monitora u odnosu ba izvor svjetlosti.
Uticaj boja naročito desktopa, na psihu je objašnjen u
lekciji Kako i kada rad sa računarom podstiče depresiju (Uticaj
boja i desktopa).
Uskladite boje desktopa i kućište monitora
Boja plastike monitora je također bitna. Većina
današnjih monitora sive boje a to nije u skladu sa današnjim šarenim
grafičkim progranimama. Oko prilično zamara šetanje s tamnih pozadina
koje dobivamo predefiinisane i svjetlih ivica plastike.
Jednostavno rješenje ovog problema je monitor
tamne boje plastike ili postavljanje svjetlijih pastelnih
pozadina u programima koje koristimo, a koje ne iritiraju toliko naše
oko.
 |
Usklađen set boja pozadine, programskog
okruženja i kućišta.
Jeste, usklađen, čak i elegantan, ali dugotrajno crno ipak ne bi
preporučili.
Kao trajnu temu desktopa izaberite neku
umirujuću panoramu u kojoj dominiraju prirodne boje.
|
.
Podešavanje osvjetljenosti i kontrasta
Da konkretizujemo problemi sa očima su izazvani zbog
pretjranog naprezanja, mutne slike i previše osvjetljenosti ekrana.
Mutna slika će izazvati povećano naprezanje oka, a ako
je to naprezanje dugotrajno doći će do oštećenja oka u većem ili manjem
obimu.
Da bi uticaj monitora sveli na razumnu (bezopasnu)
mjeru potrebno je izvršiti podešavanje-kalibraciju monitora. To se svodi
na podešavanje kalibraciju boja, kontrasta i
osvetljenja.
Mi ćemo ovdje dati samo ilustracije koje treba
da Vas potaknu da se uvjerite da li je Vaš monitor (odnosno video
podsistem Vašeg računara) dovoljno dobar da ne ugrožava Vaše
zdravlje.Podešavanje monitora zavisi od tipa i veličine monitora i video
karte.
Normalno zavisi i od Vašeg vida pa ovu ilustraciju
shvatite kao informativnu, ali vrlo važnu, i za stvarno
podešavanje pozovite stručnjaka. (Ne okulistu već sistem
administratora, ili čuvenog genijalca iz komšiluka, koji Vam održava
računar.)
Evo dvije nekoliko ilustracija, koje mogu da posluže
kao osnov empirijske provjere Vašeg računara i stepena
podešenosti kalibracije. Stvarno laboratorijsko podešavanje vrši se
preko tzv. calibration chart-a koji podrazumjeva daleko ozbiljniji
pristup od ovdje datog metoda koji bi nazvali priručnim (međutim i ovaj
metod je rijetko prisutan pa ga smatramo dovoljno dobrim za početak.)


It's recommend that you should be able to see the
difference (at least) between X,Y and Z and ideally A,B and C.
Postoji čitav niz metoda kako da ove dvije ilustracije
iskoristite za podešavanje monitora.

Najjednostavnija je hardverskasa: tasterima
na vašem monitoru, ali je ona i najnepreciznija.
Većina monitora koristi standardne simbole za
označavanje osvjetljenosti i kontrasta (brightness/contrast slika gore),
ali se lokacija i način rada kontrola razlikuju od monitora do monitora,
pa ćete vjerovatno morati da eksperimentišete ili da pogledate
informacije koje ste dobili sa monitorom.
Korišćenje programa za kalibraciju
prilikom podešavanja monitora daje bolje rezultate. Postoji mnogo
dostupnih programa koji vam mogu pomoći da optimizujete prikaz na
monitoru.
Oni obično rade zajedno sa uređajem koji se privremeno
prikači na prednji deo monitora da bi očitao nivo svjetlosti i boje i
automatski izvršio promene na ekranu monitora.
Računarski fanovi (naročito oni koji se bave
dizajnom i igrama) od kalibracije imaju druga očekivanja -
vjernost reprodukcije.
Postoje i uređaji tzv. kalibratori koji
omogućavaju da se kalibracija izvede preciznije.
Ovi uređaji nisu skupi (desetak eura) a njihova prevashodna
namjena je u grafičkoj djelatnosti gdje se podešavanje odnosi na
usklađivanje različitih medija i prikaza boja.
Ukoliko ste u ovoj branši obavezno svoj video sistem podesite
bar sa ovim jeftinim kalibratorom, poznato je da su pri radu na
dizajnu su zahtjevi za nijansiranjem boja vrlo veliki, pa je i
naprezanje očiju veliko.
|

|
Kako se u većini kurseva Windows-a obješnjava način
podešavanja osnovnih parametara monitora ovdje ćemo dati sličicu koja
Vas podsjeća na to.
 |
Desni klik na prostor desktopa
kartica Setings koja nudi
izbor rezolucije-Screen resolution
broja boja-Color quality
itd... |
Mada su ekrani sa katodnom cijevi (CRT
monitori), manje više prevaziđeni, ukoliko ih i dalje
koristite postoji nekoliko opasnosti koje oni uzrokuju (koji su
uglavnom eliminisane kod TFT-LCD monitora.
Kod ekrana sa sa katodnom cijevi jasnija
slika znači i preosvjetljena slika. Zjenica se prilagođava
količini primljene svjetlosti, pa višak svjetlosti sa monitora
dovodi do njenog sužavanja, a ovo smanjuje količinu svjetlosti
koja dopire u oko Oko se više napreže bez
obzira što u prvi momenat veća osvjetljenost stvara utisak
jasnije slike.
Dodatni problem je što se kod katodnih monitora slika
periodično osvježava (tzv. frekvencija rada monitora
-refresh rate) i samo se ima utisak da je ona stabilna,
ona se ustvari mijenja. U zavisnosti od proizvođača osvježavanje
se obavlja od 60 do 100 puta u sekundi. A u zavisnosti od Vaše
percepcije to djeluje svjesno, ili
nesvjesno i na Vaše oči.
Iako viša frekvencija i više tačaka na monitoru daje jasniju
sliku, važan je još jedan efekat.
Monitor se tokom rada nerjetko nalazi na
periferiji vidnog polja gde ponekad nije potpuno ostvaren utisak
pokreta, ni sa 60 slika u sekundi. Predmete na periferiji
vidnog polja prihvatamo više nesvjesno nego svjesno, niska
frekvencija monitora izaziva osećaj nervoze koji bi nam izazivao
neko ko bi nečim neprestano mlatarao pored nas. Frekvencija na
kojoj prestaje ovaj periferni stroboskopski efekat je
individualna.
Vlasnici CRT montora trebaju da namjestite
rezoluciju koja im odgovara (poželjno što veća, ali da se još
uvijek mogu čitati sitna slova i to do veličine najmanjeg fonta
kojeg upotrebljavate -uobičajeno 6 pt.).
Znači prvo podesite rezoluciju, ai onda probajte
staviti što veću frekvenciju osvježivanja (neka bude najmanje
85Hz, ako je monitor 100 Hz).
|
LCD monitori sliku stvaraju tako da svaka
"ćelija" isijava svoju boju (zapravo, malčice je kompliciranije,
ali nema veze), i ona cijelo vrijeme svijetli, tako da nema
1/sekunda, tj. koliko puta u sekundi iscrta sliku - barem na kao
na CRT monitorima.
Vlasnici LCD monitora - pogledajte u uputstvima kolika je
preporučena vrijednost rezolucija ekrana i frekvencija
osvježivanja.
|
Ponekad su i birokrate u pravu.
Šta kaže pravilnik o radu:
Kod okulista svake dvije godine.
Rasvjeta u radnim prostorijama, prirodna ili umjetna,
mora biti pažljivo raspoređena i mora imati najmanje 300 luksa. Izvor
svjetlosti, nalaže pravilnik, ne smije biti postavljen neposredno ispred
ili iza monitora, a prozori obavezno moraju imati zavjese.
|
|