Ne tako davno medicina je čokoladu tretirala samo kao “slatko zadovoljstvo” i hranu.  No posljednja ispitivanja su joj dala i određena pozitivna medicinska svojstva. To da su uživaoci čokolade postajali sretni i naučno je dokazano.

Najnovija istraživanja pokazala su da čokolada sadrži polifenole, hemijske supstance koje poboljšavaju rad srca, objavilo je Američko društvo hemičara.

Polifenoli sprječavaju oksidaciju LDL-holesterola u tzv. loši holesterol, koji je štetan za arterije. Čokolada povećava nivo dobrog holesterola za deset posto i tako za 20 odsto smanjuje rizik od srčanih komplikacija.

Po meksičkoj legendi, čokolada, odnosno "xsocotlatl", kako su je Asteci, drevni narod današnjeg Meksika, nazivali, bila je piće bogova u raju, a sjeme kakao drveta su bogovi darovali ljudima kao poseban blagoslov. Asteci su u znak zahvalnosti svake godine prinosii ljudsku žrtvu, a posljednji obrok žrtvovanog bio je kakao.

Napitak od kakaa, čija se aroma širila daleko od mjesta pripreme, bio je na razini univerzalnog lijeka "kojem nitko nije mogao odoljeti", pa ni sam kralj Montezuma.

"Dokazano je da čokolada potpomaže oslobađanje serotonina (prijenosnika sreće) a da je kakaovac, bogat zaštitnim tvarima - bioflavonoidima."

Ako flavonoidi iz kakaovca opuštaju krvne žile i time sprečavaju gubitak elastičnosti, onda je to neprocjenjivo svojstvo koje će bitno pomoći u prevenciji bolesti krvnih žila.

Proizvođači skrivaju svoj način proizvodnje čokolade, no grubo govoreći postoje tri osnovne vrste čokolade:

CRNA ČOKOLADA - kod nas se često naziva "čokolada za kuvanje". Sadrži veći procenat kakao zrna od drugih vrsta. Kvalitetna crna čokolada sadrži min 50% kakao dijelova. Ostali sastojci su šećer, vanila i soja lecitin. U svijetu se smatra najkvalitetnijom vrstom čokolade, upravo zbog visokog sadržaja kakao dijelova.

MLIJEČNA ČOKOLADA - sadrži sve što i crna čokolada, ali i mlijeko u prahu. Kvalitet se mjeri procentom kakao djelova i vrstom mlijeka u prahu. Kvalitetne mliječne čokolade sadrže najmanje 31% kakao djelova, a mlijeko u prahu je švajcarsko (ili se deklarše kao takvo).

BIJELA ČOKOLADA - sadrži mlijeko u prahu, kakao buter /a ne kakao masu/, šećer, vanilu i soja lecitin. Kvalitetna bijela čokolada ima min 26% kakao delova, odnosno kakao butera.

Ipak naglasimo da jednostavo rečeno: "Čokolada deblja!". Ova namirnica izgaranjem daje najviše kalorija. 100 grama čokolade odgovara energetski 100 grama goveđeg mesa ili sa 100 grama sira.

Čokolada posjeduje čitav niz dobrih karakteristika. Čokolada je bogati izvor mineralnih soli. Ona predstavlja izvrstan izvor fosfora, minerala koji "hrani' živčane stanice mozga. Djelujući na nivou koštane srži, fosfor potiče proces sazrijevanja stanica eritrocitopoeze (crvene krvne stanice) i jedne vrste stanica leukocitopoeze (bijele krvne stanice).

Crna čokolada sadrži biljne proteine, kakao buter lipide, mlijeko u prahu, kalcijum, kakao masa, potasium, magnezijum i fosfor.

Čokolada izaziva lučenje tzv. "hormona sreće", odnosno serotonina, u mozgu.

Kakao zrno ima veliku energetsku vrednost, pa se čokolada uvijek preporučuje sportistima i osobama koje su izložene većim fizičkim naporima.

Tu je i dragocjena količina gama tokoferola (1 mg/100 g).. No, to nije sve; među zaštitnim gfaktorima kakao praha ističe se i sadržaj selena koji iznosi 14 mg/100 g. Ovaj sadržaj, naravno, vrijedi ako je kakao dobiven tehnološkim postupkom bez alkalija.

Ako je pak dobija uz  upotrebu alkalija, kofein se rapidno smanjuje i pojavljuje se na razini 78 mg/100 g.

Zavisno o vrsti, čokolada je visoko je kalorična namirnica, što znači da 100 g sadrži više od 400 kcal.

Čokolada sadrži i alkaloide - gorke supstance sa jakim djelovanjem na organizam. To su teobromin i kofein. Teobromin stimuliše bubrege, a kofein mozak. Čokolada sadrži oko 1/4 količine kofeina koja se nalazi u jednoj šolji kafe. Ranije smo dali neke našpomene o kofeinu, vidi kafa.