Gojaznost: bolest i rizik za druge bolesti

Gojaznost je najstariji i najčešći metabolički poremećaj kod čovjeka. O tome svjedoče razne skulpture drevnih civilizacija, grčke kariatide, egipatske sfinge kao i mnoge umjetničke slike.
Gojaznost se svrstava među vodeće bolesti savremene civilizacije.  Ona dovodi do brojnih i teških komplikacija na mnogim organima i organskim sistemima, djelujući istovremeno na dva polja. Osim što spada u glavne faktore rizika za nastanak široke lepeze kardiovaskularnih oboljenja, ona deluje i indirektno uzrokujući druge bolesti sa otežavajućim: agravirajućim efektom. 
Gojaznost pored estetskih, može da stvori i ozbiljne zdravstvene probleme i da utiče na kvalitet života.

---

Postoji više načina za izračunavanje optimalne tjelesne težine i procjenu gojaznosti.
Preporuka Svetske zdravstvene organizacije je da se procjena stepena uhranjenosti izračunava primenom indeksa telesne težine (engl. body mass index). To je matematička formula koja korelira sa tjelesnim mastima kod odraslih osoba i predstavlja odnos tjelesne mase izražene u kilogramima i kvadrata visine izražene u metrima: 
BMI=m/h²

Pored ukupnih tjelesnih masti koje se procjenjuju preko BMI značajna je i distribucija masti u tijelu (abdominalna ili periferna) koja takođe utiče na procjenu zdravstvenog rizika. Nagomilavanje tjelesnih masti oko abdomena predstavlja nezavisni riziko-faktor za nastanak bolesti. 
Obim kuk/struk (WHR) ili samo obim struka važni su pokazatelji za procjenu rizika distribucije masti za zdravlje.

Distribucija masti može se procjeniti mjerenjem: Obim kuk-struk (WHR-Waste to Hip Ratio), tj. krojačkim centimetrom izmjeri se obim struka i podjeli sa obimom kuka u cm.

Danas se gojaznosti pristupa kao ozbiljnom medicinskom problemu. Ona je direktno povezana sa mnogim hroničnim nezaraznim oboljenjima koja danas predstavljaju vodeći uzrok prevremenog oboljevanja i umiranja ljudi.
Tako je utvrđeno da su otprilike 1/5 do 1/3 najčešćih oblika raka, posebno raka dojke, endometrija bubrega i jednjaka, posljedica neadekvatne tjelesne mase i nedostatka tjelesne aktivnosti.
Psihološke posljedice mogu ići od smanjenog samopouzdanja do kliničke slike depresije. 
Gojaznost se podjednako često javlja u svim životnim dobima. U dječjem uzrastu ona je podjednako česta kod dječaka i djevojčica, a poslije puberteta je češća kod žena nego kod muškaraca.

Liječenje gojaznosti podrazumjeva unos energije ispod nivoa njene potrošnje. Drugim riječima, to znači djelimično gladovanje. 

Jedna studija Američke fiziološke asocijacije (APA) je pokazala da "dijete ne dovode do održivog gubitka telesne mase ili poboljšanja zdravstvenog stanja za većinu ljudi."
Organizam se brani od dijete usporenjem bazalnog metabolizma. To je energija potrebna za rad unutrašnjih organa, energija uz pomoć koje dišemo i naše srce kuca. Uspostavlja se režim štednje energije. Takođe, dolazi i do smanjenja mišićne mase, jer se energija potrebna za rad unutrašnjih organa manje koristi iz masnih naslaga, a više iz mišića.
Ovaj fenomen se često naziva "Jo-jo efekat" jer se težina, poput igračke uvijek vraća. Neke druge studije pak pokazuju da prosječna osoba ipak uspjeva da se trajno reši dijela kilaže nakog dijete. Mršavljenje dijetama može poboljšati zdravstveno stanje onih koji su okarakterisani kao nezdravi, ali takođe može i da neznatno poveća mortalitet kod inače zdravih ljudi.

Postoji velik broj dijeta, koje su se pokazale manje ili više uspješnim.  Osim toga postoje i različiti lijekovi i preparati, koji su usmjereni na ubrzanje metabolizma, snižavanje stepena gladi, topljenje masti i sl. 

Upotreba lijekova nosi sa sobom i rizik zbog štetnog djelovanja na različite organe, a postoje i slučajevi kada se osoba adaptira na lijek. 
Redovna fizička aktivnost je neizostavni deo uspješnog lečenja gojaznosti i danas se preporučuje i kao sastavni dio zdravog stila života.

Liječenja gojaznosti kao i svakog drugog hroničnog oboljenja skroman. Statistike pokazuju da se tjelesna težina može izgubiti, ali se kod gotovo svih pacijenata ona ponovo vrati poslije pet godina od prekida terapije.Postoji mnogo razloga zbog kojih se pacijenti ne pridržavaju preporuka ljekara. 
Prvi i najvažniji je što tretman gojaznosti uključuje izmjene u ponašanju, a stečene navike se teško mjenjaju. 
Drugi razlog je neshvatanje da je gojaznost ozbiljno oboljenje koje zahtjeva liječenje. 
Mnogi pacijenti žele uspjeh od tretmana odmah.

Međutim potrebno je strpljenje i dugotrajna terapija.
Ustvari potrebno je da se promjeni kompletan život.

---